Globalni ekonomski teret hroničnih bolesti vezanih uz loše životne navike ubrzano se primiče vrtoglavoj svoti od 50 biliona dolara. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaki osmi čovjek živi s pretilošću, 422 miliona ljudi ima dijabetes, a kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti širom svijeta.
S porastom hroničnih bolesti koje se mogu spriječiti, važno je pronaći mehanizme koji mogu pomoći u smanjenju rizika, upozoravaju istraživači Univerziteta Južne Australije (UniSA) koji rješenje vide u promjeni ponašanja. A ponašanje se, kažu, najlakše može promijeniti uz poguranac digitalnih zdravstvenih alata.
Ovi podaci dosljedno se ponavljaju u različitim dobnim grupa, što ukazuje da digitalne zdravstvene aplikacije doista djeluju na sve, piše Bug.
